Fintech u Srbiji: nedelja u pregledu (18–24. maj 2026)
24. maj 2026.
Nedeljni pregled od Polako Finance — šta se dešavalo u platnoj i bankarskoj infrastrukturi Srbije, i šta to znači za biznis na lokalnom tržištu.
U poslednjih sedam dana u srpskom fintech sektoru desilo se nekoliko važnih događaja koje vredi znati svakom ko prima plaćanja u Srbiji ili radi sa međunarodnim transferima. Glavne vesti: operativni start SEPA šeme 5. maja, novi dnevni rekord u IPS plaćanjima i odluka Narodne banke o sistemski značajnim bankama. Pregled po tačkama.
SEPA — operativni start 5. maja
Od 5. maja 2026. banke u Srbiji operativno su postale deo SEPA šeme kao indirektni učesnici — preko korespondentskih ili matičnih banaka u EU. Transferi u evrima između Srbije i zemalja SEPA zone sada se izvršavaju u roku od jednog radnog dana umesto nekoliko, a naknade su znatno niže.
Šta to znači u praksi. Plata ili frilens uplata iz Nemačke ili Austrije stiže na srpski račun za jedan dan, a ne za nedelju dana. Slanje novca rodbini u EU košta nekoliko evra naknade umesto 15–30 €. Banke u EU više ne tretiraju srpski IBAN kao „inostrani".
Za biznis to znači da obračuni sa evropskim partnerima i klijentima postaju brzi i predvidivi po ceni, a planiranje keš toka prilagođava se novim pravilima.
Izvori: RTS, Narodna banka Srbije.
IPS NBS obara rekorde
U aprilu 2026, sistem instant plaćanja IPS NBS realizovao je 11.336.918 transakcija, sa prosečnim dnevnim brojem od 377.897. Dana 9. aprila postavljen je novi dnevni rekord: 577.585 plaćanja u ukupnom iznosu od 7,99 milijardi dinara.
IPS je srpski sistem instant plaćanja: kupac skenira QR kôd na kasi ili na računu za komunalije, i novac se prebacuje za jedan sekund — bez kartice i bez provizija na nivou Visa/Mastercard akvajringa. Što više građana i firmi koristi sistem, to je manja zavisnost od gotovine i plastike — a niži su i troškovi prijema plaćanja za same trgovce.
Izvor: ips.nbs.rs.
Narodna banka ažurirala listu sistemski značajnih banaka
Izvršni odbor NBS je 11. maja usvojio ažuriranu listu sistemski značajnih banaka u Srbiji. Banke sa liste obavezne su da drže dodatni zaštitni sloj kapitala u visini od 1–2% rizične aktive, u zavisnosti od stepena sistemske značajnosti. Odluka se primenjuje od 30. juna 2026.
Zaštitni sloj kapitala je „sigurnosni jastuk" iz sopstvenih sredstava banke koji se ne sme pustiti u opticaj. Što je banka veća i sistemski značajnija, jastuk je veći. Ako nešto pođe naopako, banka apsorbuje gubitke iz ove rezerve, a ne iz sredstava deponenata. Za klijente i partnere velikih srpskih banaka, to je čisto dobra vest: stabilnost sistema raste.
Izvor: Espreso.
Zakon o eFakturama produžen do kraja 2026.
Primena zakona o elektronskim fakturama produžena je do kraja 2026. godine. Maloprodaja i dalje nije obuhvaćena — osim u slučajevima prodaje državnim institucijama ili putem korporativnih kartica. Obaveza se ne odnosi ni na fizička lica koja nisu registrovana kao preduzetnici. Rokovi čuvanja: javni sektor — trajno; privatni sektor — najmanje 10 godina od kraja godine u kojoj je faktura izdata.
Suština: poreska uprava vidi svaku B2B i B2G transakciju u realnom vremenu. Papirne fakture koje su nekada „nestajale" pripadaju prošlosti — što znači da je povraćaj PDV-a jednostavniji, a sive zone zatvorene.
Izvor: Nimi.
Inflacija u aprilu: 3,3%
Prema podacima NBS, međugodišnja inflacija u martu iznosila je 2,8%, a u aprilu se ubrzala na 3,3%. Rast se gotovo u potpunosti objašnjava poskupljenjem goriva na fonu zaoštravanja situacije na Bliskom istoku. Projekcija rasta BDP-a revidirana je naniže za 0,5 procentnih poena.
Za biznis ovo je signal: troškovi logistike i energije u narednim mesecima vršiće veći pritisak na maržu nego što je planirano početkom godine.
Izvor: Nova Ekonomija.
Kratko: šta sa ovim znanjem
- Ako primate novac iz EU — prilagodite finansijske modele jednodnevnom SEPA ciklusu umesto 3–5 dana koliko traje SWIFT.
- Ako primate plaćanja u Srbiji — IPS QR na fiskalnim računima i na sajtu daje proviziju u razama manju od kartičnog plaćanja (0,3–0,5% naspram 1,5–3%).
- Ako poslujete u B2B segmentu — proverite da li vaš računovodstveni softver pravilno radi sa eFakturom do kraja 2026.
U Polako Finance integrišemo sve ove alate — IPS, fiskalnu kasu, e-fakturu i akvajring — u jedno rešenje po sistemu ključ u ruke. Ako želite da razgovaramo kako to funkcioniše konkretno u vašem slučaju — pišite nam.
Pregled priprema tim Polako Finance. Pratite ažuriranja: polako-finance.com
Tagovi: fintech, Srbija, SEPA, NBS, IPS, eFaktura, inflacija, plaćanja